O nama

PUTUJEMO.INFO je turistički pretraživač. Kao i svaki drugi pretraživač, mi pomažemo ljudima da pronadju ono što im treba. Naša specijalnost su hoteli, avionske karte i rent a car. Možete da pretražite stotinu turističkih sajtova odjednom. Uporedite ponude i kada pronadjete ono što odgovara vašem ukusu i budžetu, rezervišite i kupite tamo gde je najpovoljnije: direktno od hotela, avio kompanije ili od turističke agencije

14. април 2010.

Zlatni Prsten Rusije - Suzdalj


Suzdalj je jedna od blistavih karika u ogrlici srednjevekovnih ruskih gradova i manastira koji formiraju krug oko Moskve. Mada se ogrlica poznata kao "Zlatni prsten - Золотое кольцо России), proteže skoro do Kijeva na jug i do Pskova i Novgoroda na zapad, najveći deo dragulja se nalazi severoistočno od prestonice. Ako imate samo jedan dan na raspolaganju, onda će vam Sergejev Posad, koji se nalazi na samo sat vremena od Crvenog Trga omogućiti da okusite i vidite slavu koju je Stara Rusija imala. Ako ste spremni da odvojite nekoliko dana za obilazak, onda napravite krug i obidjite Rostov Veliki, Pereslav-Zaleskij, Vladimir, kao i Suzdalj. Pravi rusofili će naći vremena da posete i ostale najčešće pominjane gradove: Kostroma, Uglič, Poljski Jurjev i Jaroslav.
Bez obzira koju rutu da izaberete - svi putevi počinju i završavaju se u Moskvi, gradu, koji i danas, kao Janus, jednim svojim licem gleda na istok, a drugim na zapad.

Vratimo se u Suzdalj. To je jedan od najstarijih ruskih gradova. Nalazi se na oko 180 km severoistočno od Moskve i 40 km od vladimira. Poznat je i kao "Zlatna kupola Rusije". Prvi put se ovaj grad pominje u hronikama iz 1024 godine, u vezi sa seljačkom bunom. Početkom 12 veka podignut je utvrdjeni grad (Kremlj), a odmah zatim i manastir Svetog Dimitrija. Tada je počeo i uspon ovog grada, koji je trajao sve do najezde Tatara, koji su ga 1238, potpuno spalili.
Suzdalj je posle toga obnovljen, izgradjeni su nove crkve i manastiri. U 15. veku pao je pod dominaciju Moskve. Gubitak političke važnosti Suzdalj je zamenio religijskom. Grad sa verovatno najviše crkava po broju stanovnika na svetu - u jednom trenutku Suzdalj je imao 40 hramova i 100 stanovnika. Danas u gradu živi oko 10 hiljada ljudi, ali on i dalje izgleda kao selo, sa livadama i potocima svuda unaokolo. Pastoralni pejzaži u kombinaciji sa prelepom srednjevekovnom arhitekturom, darivali su Suzdalju fini šarm, koji tokom leta privlači i umetnike i turiste.
»»  read more

Ermitaž - Zimski Dvorac u Petrogradu

Pogled na Ermitaž sa Aleksandrovog stuba koji se nalazi na Dvorčevom trguKada je Katarina Velika 1764 kupila 225 slika zapadno-evropskih umetnika, naložila je da se jedan deo Zimskog dvorca u Petrogradu (njenog doma) pretvori u muzej. U sledećih nekoliko godina prikupila je još dve hiljade umetničkih dela. Svoj muzej nazvala je "Hermitage" ili "mesto samoće", jer je bio samo i jedino za nju.
Par vekova kasnije, rezidencija carske familije, postala je najveći muzej na svetu. Zimski dvorac je danas jedna od 5 zgrada Muzeja i ima tačno 1057 soba.Preko tri miliona eksponata se nalazi u Ermitažu, a samo peti deo toga može da bude izložen.
Pre nego što posetite Ermitaž, dobro se pripremite,jer nije lako odabrati šta od tog obilja videti. Možda je najbolje slediti već uhodane staze obilaska:
Glavno stepenište Ermitaža
  • Malahitna dvorana
  • Zlatna soba Aleksandra II
  • Prestona dvorana
  • Dvorana za balove
  • Mali Ermitaž sa čuvenim satom, ne sa kukavicom, već sa paunom
  • "Rafaelov hodnik" - kopija poznate galerije u Vatikanu, koju je projektovao arhitekta Donato Bramante, a oslikali Rafaelovi učenici po njegovim crtežima i kkoja je izgradjena po želji Katarine Velike.

  • "Galerija s blagom" - od zlatnog toaleta, pa sve do 7000 godina starih zlatnih mindjuša, koje su izradjene s takvom preciznošću i detaljima, da ni sam Faberže nije uspeo da ih reprodukuje.
  • Galerija francuskih impresionista

Možete da izbegnete čekanje u redu pred blagajnama, ako kartu za Ermitaž kupite online na zvaničnom sajtu muzeja Cena karte je 18 dolara (1 dan) i 25 dolara (2 dana)


Ermitaž Malahitna Dvorana
Marija Petrović

»»  read more